PrP Split

PrP Split
Ulica kneza Lj. Posavskog 5, 21000 Split
tel: 021 40 58 04, faks: 021 40 58 08

PrP Split obavlja prijenosnu djelatnost na području pet županija: Ličko-senjskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačkoj. Na tom prostoru postoje distribucijska područja: Elektrolika Gospić, Elektra Zadar, Elektra Šibenik, Elektrodalmacija Split i Elektrojug Dubrovnik.

Jedno od osnovnih obilježja PrP-a Split je njegov karakteristični zemljopisni položaj: prostire se duž obale Jadranskog mora i dalmatinskog zaleđa, na prostoru od krajnjeg juga Dalmacije s gradom Dubrovnikom, otocima Mljetom i Korčulom, preko srednje Dalmacije s gradom Splitom i otocima Šoltom, Bračem i Hvarom do  sjevernodalmatinskog područja sa Zadrom i otocima sve do otoka Paga. Na vođenje i održavanje elektroenergetskog sustava, u organizacijskom i tehničkom smislu, znatan utjecaj imaju velike udaljenosti i posebnosti terena (u unutrašnjosti krški nepristupačni prostori, na obali mnoštvo otoka), kao i klimatski uvjeti (bura, posolica i grmljavinska pražnjenja).

Tijekom Domovinskog rata (1991. - 1995. godine), prijenosna mreža PrP-a Split je zbog velikih razaranja bila znatno oštećena (TS 400/220/110/10 kV Konjsko i dalekovod Mostar – Konjsko), što je sanirano u poratnom razdoblju.

U Prijenosnom području Split zaposleno je 296 radnika. PrP pokriva površinu od približno 12.943 km2, što je približno 23 posto teritorija  Republike Hrvatske. U ukupnoj potrošnji električne energije i vršnom opterećenju hrvatskog elektroenergetskog sustava sudjeluje s 22 - 25 posto. U ovlasti PrP-a ukupno je 1.916,8 km visokonaponskih vodova te 28 transformatorskih stanica, ukupne instalirane snage 2.900 MVA (49 transformatora i 190 polja s prekidačima).

Prijenosna mreža PrP-a Split povezana je s Bosnom i Hercegovinom te Srbijom i Crnom Gorom preko 11 visokonaponskih dalekovoda. Na području PrP-a postoji 10 hidroelektrana, koje su u 2005. godini ostvarile proizvodnju od 3,6 TWh. Potrošnja električne energije iznosila je 3,6 TWh, s godišnjim porastom od 6,6 posto. Preko prijenosnog područja ostvaren je tranzit od 2,3 TWh, a vršno opterećenje u 2005. godini bilo je 735 MW.

Puštanjem u rad dalekovoda 400 kV Konjsko-Mostar 2004. godine i magistrale 400 kV sjever-jug kroz BiH do TS Ernestinovo, povezan je sjeverni i južni dio hrvatskog elektroenergetskog sustava. Zbog prestanka rada industrijskih pogona - velikih potrošača, u posljednjih 20 godina postupno je promijenjena struktura potrošača u području PrP-a. Unatoč tomu, vršna opterećenja sve su veća, a razlika u potrošnji električne energije u ljetnom i zimskom razdoblju sve je manja.